Mišljenje drugih ljudi

Ovo je do sada jedna od mnogima najizazovnijih tema kada krenu raditi na sebi. A i puno kasnije. Vidim čak i one koji su toliko napredovali, poboljšali život, puno toga shvatili, no mišljenje drugih ljudi često ostane ona bolna točka.

I meni je ovo sve do nedavno bio izazov. Iako sam se dosta promijenila i u tom pogledu, tek kad sam krenula pisati blog i kada sam primila prvi negativan komentar, shvatila sam da se ipak nisam još potpuno cijepila od mišljenja drugih ljudi. Jer me komentar pogodio.

Od toliko predivnih komentara, zahvala i mailova koje svakodnevno primam, mene je eto uzdrmao taj jedan koji je bio drugačiji. I što sam onda radila? Ono što uvijek ljudima i govorim da ima smisla napraviti. Prihvatila emociju. Pokazala razumijevanje prema samoj sebi.

Umjesto samookrivljavanja u stilu “vidi što te sada srušilo”, shvatila sam koliko mi je taj blog važan. Koliko sam tu dala i srce i dušu. Iskreno i s najboljom namjerom htjela pomoći drugima dijeleći svoja iskustva. Uložila toliko vremena, dala novac za web stranicu, sve to bez ikakvog pojma gdje će me to dovesti. Samo radila ono što volim. I onda ti netko pošalje “pljusku” od komentara. Pa razumijem da me pogodilo.

No, shvatila sam i da su nam upravo ti ljudi najveći učitelji. Uče nas bezuvjetnoj ljubavi. Uče nas da volimo sebe, i kada nas drugi ne vole. Uče nas i da vjerujemo u ono što radimo, i kada ne nailazimo podršku u okruženju.

A to je lekcija koju svatko od nas prije ili kasnije mora svladati ako se zaista želi promijeniti. Ako želi sutra živjeti bolje nego danas.

Shvatila sam da taj dio kod sebe želim promijeniti i da želim prihvatiti SVE ljude, uvijek i svugdje, i da želim da mi uvijek što god netko radi, misli, priča… bude OK. Ne OK u stilu “slažem se”, ili “podržavam te”, naravno. Nego OK jer svatko od nas ima slobodu izbora. I na njemu je što će s tom slobodom učiniti. A ništa od toga nema veze sa mnom. Ono što ima veze sa mnom, i ako me na bilo koji način “dodiruje”, to rješavam. Slijedeći put najmanjeg otpora. Baš kao što sam i pisala u nekim od prethodnih tekstova.

Sjetite se nedavno kada mi je jedna osoba kopirala tekst pod svojim imenom i na svom blogu. Eto, i ta je situacija odraz ovoga o čemu pričam. Da li se ja slažem s tim postupcima? Naravno da ne. Da li prihvaćam da postoje ljudi koji će to raditi? Naravno da da. Jer postoje. Htjeli mi to ili ne. Sviđalo se to nama ili ne.

Postoje ljudi koji loše postupaju s drugim ljudima. Koji vrijeđaju. Koji kradu. Koji su agresivni. Da li je to nešto s čime se slažem ili podržavam? Apsolutno ne. No, shvaćam da smo svi na različitim razinama svijesti i na različitim vibracijama, i upravo iz te točke u kojoj ste sada uvijek radite najbolje što znate i možete.

Još sam davno na NLP-u naučila da svako ponašanje ima dobru namjeru. Da, zaista ima.

Kada shvatimo da ljudi jednostavno djeluju najbolje što mogu i znaju iz one pozicije gdje su sada, onda drugačije gledamo i na njihova mišljenja. 

To ne znači da ću prihvaćati da me netko vrijeđa. Ne, naravno. Učinit ću ono što je meni najlakše učiniti da bih prije svega ja bila na višoj vibraciji. Da bih se ja osjećala dobro. Jer sam svjesna da od toga sve kreće.

Ponekad neću voditi neke razgovore ili diskusije. Skratit ću neki razgovor uz kavu. Što god to bilo. No, istovremeno ću i prihvatiti da je ok što netko ima drugačije mišljenje. Ok je da ljudi različito gledaju na svijet. I sve moguće teme na ovom svijetu.

Ok je da se nekome nešto ne sviđa kod vas. Ok je da se netko nekad ponaša prema vama onako kako vi smatrate nedopustivim. Jer trebaju vam ta iskustva. Tada ćete shvatiti koliko zapravo volite i prihvaćate sami sebe. Da li samo onda kada vas i drugi podržavaju? Jer ako vam puno znači odobravanje drugih, i njihovi lijepi komentari, što će se desiti kada primite prvi negativan komentar?

To je onaj moment učenja. Hoćeš li na kritiku odgovoriti kritikom? Hoćeš li na ljutnju odgovoriti ljutnjom? Jer ako je odgovor da, možeš slobodno produžiti tu kavu. Spuštaš se na vibraciju sugovornika.

No, ako ipak biraš nešto drugo, ako biraš razumjeti, ali ne i sudjelovati, onda ćeš razumjeti da ta osoba iz njegovog kuta gledanja vidi stvari tako. Vidi tebe tako. I to nema nikakve veze s tobom. I u redu je da gleda iz kojeg god kuta želi. I da priča o tebi što god želi pričati. Ali je isto tako u redu i da se digneš sa stola i skratiš tu kavu. Ili što god drugo. Jer ti ne želiš sudjelovati u tome. Jer i ti baš kao i ta osoba imaš slobodu izbora.

Razumjeti, a ne sudjelovati u onome što nam se ne sviđa znači zapravo razumjeti do kraja. Tada radiš najbolje za sebe. I sve druge. A tvoja ti emocija to najbolje i pokazuje.

Love you all 🙂

Joy

2 thoughts on “Mišljenje drugih ljudi

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s